Na inicijativu Klastera Hrvatskog pršuta, proizvođači mesa i pršutari konačno su sjeli za zajednički stol i otvorili pitanja unaprijeđenja suradnje. Uz proizvođače svinjskog mesa i pršuta, u radu okruglog stola sudjelovao je i Dalibor Janda iz ministartsva poljoprivrede , te hrvatski predstavnik u Europskom parlamentu, Tonino Picula.
Okrugli stol je otvoren statističkim podacima o proizvodnji svinjskog mesa. Europska unija najveći je svjetski proizvođač i izvoznik svinjskog mesa, s tendencijom daljnjeg rasta. Istovremeno, u Hrvatskoj podaci pokazuju stagnaciju, ili čak lagani pad proizvodnje. Preko 97% ukupne proizvodnje čine mali proizvođači. Hrvatska uvozi gotovo 86 tisuća tona svinjskog mesa godišnje ukupne vrijednosti oko 150 milijuna Eura.
Predstavnici proizvođača pršuta istaknuli su već poznate probleme u nabavi mesa na domaćem tržištu, a to su nedovoljne količine sirovine i previsoke cijene. Dodatni problem je nedostatak certificiranih proizvođača koji mogu dokazati sljedivost i porijeklo proizvoda, odnosno ispoštivati norme propisane u specifikaciji zaštite robnih marki Istarskog, Dalmatinskog, Krčkog i Drniškog pršuta.
Hrvatski svinjogojci su sposobni proizvesti dovoljne količine pršuta, no to se sad ne događa. Potražnju buteva ne prati potražnja ostalih pozicija, pa je takva proizvodnja neisplativa. Proizvođačima mesa značajno nedostaju poticaji koji su značajno smanjeni neposredno prije ulaska u Europsku uniju. I svinjogojcima i proizvođačima pršuta zajednički je problem financiranje cjelokupnog tijeka proizvodnje koji, od početka tova svinje do prodanog pršuta može trajati i do četiri godine. Današnji uvjeti financiranja i kamatne stope rastično poskupljuju cijeli proces.
Zaključak okruglog stola je da su problemi svinjogojaca i pršutara zajednički.Svi govornici su istaknuli da jedino snažnijim povezivanjem i boljim sudjelovanjem države mogu se riješiti nagomilani problemi. Za početak, potrebno je osigurati povoljne kamatne stope i uvjete kreditiranja na domaćem tržištu. Potrebno je maksimalno organizirati tržište kako bi se osigurao plasman za sve pozicije svinjskog mesa i ojačati sektor klaonica i rasjekaonica. Država se mora snažnije uključiti u proces uspostave financijske discipline i naplate, ali i kontrole procesa proizvodnje, te poticanje promocije i zaštite robnih marki. U tom slučaju proizvođači bi mogli ponuditi dovoljnu količinu po tržišno prihvatljivima cijenama.
Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europarlamentu, izrazio je zahvalnost što je sudjelovao u rauo okruglog stola i iz prve ruke čuo podatke i iskustva proizvođača. Njegov fokus rada u Europskom parlamentu je zaštita robnih marki, posebno poljoprivrednih proizvoda. Svjestan je da je politika propustila učiniti neke korake, no istaknuo je i da nije kasno mnoge od tih stvari popraviti. Zajednička poljoprivredna strategija jedna je od temeljnih odrednica Europske unije i stavka na koju troši gotovo pola proračuna. U tome i hrvatski proizvođači mogu pronaći svoju priliku.